ratarska
gastronomija
Nakon završenih Kulturalnih studija na riječkom Filozofskom fakultetu, u Budimpešti sam na Central European Universityju magistrirala Rodne studije, a tamo sam se intenzivno počela zanimati za hranu. Vratila sam se u Rijeku i upisala doktorski studij na riječkom Odsjeku za filozofiju gdje pišem doktorsku disertaciju na temu filozofije hrane.
Zašto „ratarska gastronomija“? Jer zatvaram cijeli krug – uzgajam hranu, pripremam ju i kritički promišljam o njoj. Hrana mi je važna i pristupam joj iz različitih aspekata.
U podnožju Kastva uzgajam zdravu hranu po biodinamičkim principima. Moje su biljke zdrave i sretne, rastu bez mineralnog gnojiva i agrokemikalija – hrane se i njeguju isključivo humusom i prirodnim pripravcima.
Hranu pripremam opušteno i jednostavno. Važno mi je da je uzgojena po organskim principima, u skladu sa sezonom i naravno, da je što lokalnija.
Održavam edukacije – radionice kuhanja na kojima možete naučiti kako pripremiti zdravu i ukusnu hranu te radionice vrtlarenja na kojima možete naučiti kako uzgojiti vlastitu zdravu hranu.
hrana
Svi moramo jesti. Što i zašto jedemo? Koju hranu odabiremo i po kojim kriterijima? Imala sam sreću da sam nekoliko godina bila šegrtkinja staroj Majstorici koja mi je nesebično predavala svoje znanje iz područja vrta i kuhanja koje je ona cijeli život gradila, a koje sam ja razvijala i nadopunjavala daljnjim edukacijama i svakodnevnom praksom.
Kuham svakodnevno. Za mene hrana treba biti organski, sezonski i što lokalnije uzgojena te adekvatno pripremljena. Izbjegavam rafinirane, dakle, prerađene, nutritivno bezvrijedne proizvode obogaćene umjetnim zaslađivačima, aditivima, kao i hranu uzgojenu na pesticidima. Najvažnija mi je struktura – smislena i zaokružena cjelina koju čine cjelovite žitarice, masa povrća, mahunarke, te alge i koja našem tijelu osigurava sve što mu je potrebno. Tu su i voće, sjemenke, orašidi, ribu po izboru te prirodno slatko.
Svaki dan otkrivam nove recepte i kombinacije. Kuham intuitivno i opušteno. Volim finu hranu, nemam vremena cijeli dan provesti u kuhinji. Ne stresiram se oko izbora hrane i proturječnih informacija koje se svakodnevno proizvode u svrhu promoviranja trendova koji nose zaradu isključivo industriji. Isto tako ne želim jesti dosadnu hranu s okusom stiropora samo zato što je “zdrava” za moje tijelo – hrana mi mora biti i ukusna.
Važno mi je znati zašto odabirem određenu namirnicu i što ona radi mom tijelu – primjerice, grije li me dodatno zimi, hladi li me ljeti i kako ju pripremiti ovisno o godišnjem dobu? Da li je i zašto je važno jesti žitarice i to kakve; zašto je važno kako su uzgojene i kako se pripremaju? Što su „cjelovite“ namirnice i zašto je integralna pašta bolji izbor od „obične“? Što stoji za “eko/bio/organski”? Kako adekvatno pripremiti proso ili heljdu, a što je quinoia? Leća, grašak, crna soja, slanutak, azuki grah – jesu li mahunarke dovoljan izvor proteina i kako ih pravilno pripremiti da ne napuhuju? Kako raznovrsno pripremati povrće – što je batat, a kako pripremiti mrkvu na sto načina da nije brižna uvijek dosadna i prekuhana? Kako kuhati zdravu hranu koja je istovremeno fina i ukusna?
Temelj moje kuhinje je jasna i smislena struktura, a izvedba ovisi o danu, potrebi, vremenu, raspoloženju, mašti i stanju u frižideru. Opušteno, zdravo, jednostavno i fino!
Biodinamička metoda
uzgoja povrća
Povrće uzgajam na prirodan način („biološki“/„organski“/”prirodan”) po biodinamičkim principima – ne koristim umjetna mineralna gnojiva niti agrokemikalije. Uz nezaobilazan kompost, poštujem prirodne ritmove i sijem prema sjetvenom kalendaru. Koristim pripravke od ljekovitog bilja te od kravlje balege i kremena.
Zemlju hranim kompostom i tako stvaram bogato tlo pa su posljedično i moje biljke sretne, zdrave i otporne. Ovim pristupom kontinuirano oplemenjujem tlo te dobivam nutritivno bogato povrće.
Koristim “zelenu gnojidbu” – lucerna, leguminoze i uljarice svojim dugim korijenjem rahle tlo umjesto mene te dovlače dušik iz zraka u tlo. Ovisno o potrebi, biljke malčiram, poštujem plodored i susjede koji međusobno potiču jedan drugog na rast i zaštitu (bosiljak štiti od muha i komaraca, bijeli luk je baktericid i fungicid, buhač štiti od lisnih ušiju, kao i dragoljub…), a koristim i pepeo i čađu koji odlično bogate tlo. Sve povrće uzgajam sama iz sjemena, koje je ili organski certificirano (dakle, prilikom uzgoja tog bilja nisu korištene agrokemikalije) ili je uzgojeno iz „starog“ sjemena koje sama skupljam, a koje je adaptirano na naše podneblje i daje snažno i izdržljivo potomstvo.
Vrt je stvoren kao jak, otporan i zaokružen sustav u kojem svoje mjesto imaju povrće, voćke, ptice, leptiri, pčele, gliste, cvijeće, začinsko i ljekovito bilje, „korov“, a i jedan crni gad Đuro koji se voli sunčati u stražnjem dijelu vrta.
Ovim pristupom poštujem prirodu čiji smo mi samo jedan dio, zemlju i mikroorganizme u tlu, a poštujem i čovjeka i njegovo zdravlje budući da nema umjetnog mineralnog gnojiva niti pesticida koji uništavaju tlo, vodu, zemlju, a posljedično i ljudsko zdravlje.
Zemlji dajem, a ona mi uvijek vraća više od onoga što sam dala. Pojesti povrće uzgojeno vlastitim rukama je fenomentastičan osjećaj. Nadam se da će ovaj naš predivan kraj ponovno hraniti sam sebe i da će primorske „lehe“ opet zaživjeti krcate zdravim povrćem.
RADIONICE
Nadolazeće radionice:
Vrtlarska radionica: Jesenska priprema vrta/25.9. i 2.10.
Kraj pomidora u mom vrtu ujedno znači i završetak vrtlarske sezone te nagovještaj da nam je divna jesen pred vratima. A svaki završetak je ujedno i novi početak. Upravo je sad vrijeme započinjanja nove vrtlarske sezone i pripreme tla za proljeće. Za sve one koji planiraju zasaditi svoj vrt na proljeće, bilo početnici koji se pripremaju za svoj prvi vrt ili već okorjeli vrtlari/ce koji su znatiželjni novih znanja – ovo je radionica za vas. Prolazimo sve – od alata, pripreme tla i svih ostalih segmenata koji se tiču planiranja i pripreme vrta za novu sezonu.
Kad: subota, 25.9. / 2.10. / 9-12h (ista je radionica u pitanju, samo su dva termina ponuđena)
Gdje: Dolčić, Kastav
Cijena: 250 kn/osoba
Info i prijave: prijave su obavezne i to na ana@anino-povrce.com/radi se u malim grupama i broj sudionika/ca je ograničen.
Napomena: u slučaju kiše, radionica se održava u plasteniku/adekvatno se odjenite, slojevito, s obućom “za u vrt”/ radionica je praktično-teorijskog tipa što znači da ćemo zariti ruke u zemlju/ukoliko imate, ponesite svoje rukavice.
Radionice kuhanja gušt su za sebe. Održavam ih u svojoj kuhinji u Opatiji u malim grupama do max. 4 osobe. Pokrivaju razne teme, a temelje se na sezonskom uzgoju hrane, hrani koja je uzgojena bez umjetnog mineralnog gnojiva i agro-kemikalija, te hrani koja je što lokalnije uzgojena. Svaka radionica se na kraju pretvori u pravu malu gozbu i veselo druženje. Također, u ponudi je veliki „Individualni tečaj kuhanja“ ili „Tečaj kuhanja u paru“ (2 osobe).
