ratarska
gastronomija
Nedavno je izašla moja knjiga “Što jedeš: Mitovi, istine i stvarnost na tanjuru” u izdanju izdavačke kuće Planetopija.
Doktorica sam znanosti, kulturologinja, filozofkinja, vrtlarica i autorica. Nakon završenog Filozofskog fakulteta u Rijeci, na Odsjeku za kulturalne studije, obrazovanje sam nastavila na Central European Universityju u Budimpešti. Nakon završenog dvogodišnjeg programa vratila sam se na riječki Filozofski fakultet i upisala sam doktorski studij pri Odsjeku za filozofiju. Od početka me je studija zanimala analiza suvremene kulture kroz prizmu filozofije i kritičke teorije. Živeći u Budimpešti počela sam se zanimati za problematiku suvremene proizvodnje i konzumacije hrane. Povratkom u Rijeku počela sam se interesirati za organske metode uzgoja hrane. Dvije sam godine radila na fakultetu kao asistentica i pritom sam otkrila radost poučavanja i rada sa studentima/cama. Paralelno s teorijom sam ganjala i praksu; proučavajući teorijski aspekt šire problematike suvremene proizvodnje i konzumacije hrane, od starih sam majstora naučila kako uzgojiti hranu na organski način. Prošla sam mnoge edukacije i smjerove, no najviše sam naučila kao šegrt Majstorici biodinamike iz Bribira koja je biodinamiku imala u malom prstu. Upravo sam tako i došla do teme svoje doktorske disertacije koja objedinjuje hranu i filozofiju te sam 2022. doktorirala na temu filozofije hrane na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci.
Zanima me točka susreta između društva i prirode te između teorije i prakse uzgoja i konzumacije hrane. Oblikovalo me interdisciplinarno znanje u kojem se isprepliću filozofija te kulturalna i politička teorija s praktičnim znanjem organskog uzgoja hrane. Na tom sam putu stvorila „Anino povrće“ koje obuhvaća uzgoj i prodaju povrća uzgojenog po organskim principima te edukaciju na temu održivog i organskog uzgoja hrane. Tu su nastale mnoge suradnje s knjižnicama, muzejima, udrugama, studentima/cama, školama, institutima…. Nedvojbeno, najveća vještina i znanje koje sam naučila je kako uzgojiti hranu vlastitim rukama maksimalno poštujući zemlju, prirodu i zdravlje. Zatvaram cijeli krug i hrani pristupam iz različitih aspekata – uzgajam hranu, pripremam ju, te kritički promišljam i pišem o njoj. Živim u Opatiji, a u podnožju Kastva, u jednom predivnom Dolčiću uzgajam zdravu hranu po biodinamičkim principima. Moje su biljke zdrave i jake, rastu bez umjetnog mineralnog gnojiva i sintetičkih agrokemikalija – hrane se i njeguju isključivo kompostom koji sama pripremam te prirodnim pripravcima. Važno mi je da je hrana uzgojena po organskim principima, u skladu sa sezonom i naravno, da je što lokalnije uzgojena. Uzgojiti hranu po organskim principima, neovisno o veličini parcele, bilo da je riječ o balkonu, vrtu ili hektrima, itekako je moguće.
Teorija i praksa za mene su neodvojive. U praktičnom se dijelu bavim održivim načinom uzgoja hrane (uzgajam svoje povrće po načelima biodinamike), a u teorijskom se dijelu nalazim u domeni filozofije, hrane i kulture koju istražujem kroz prizmu vlastitog praktičnog iskustva. Upravo tu sintezu teorijske i praktične domene vidim kao vrijedan alat za nužne promjene na mikro-razini u vidu stvaranja održivije, pravednije i zelenije zajednice. Rado uzgajam povrće, volim rad na zemlji te rado poučavam metode organskog uzgoja hrane. Godinama sam svoje povrće prodavala na glavnoj riječkoj placi. Osim uzgoja i prodaje sezonske hrane i edukacija, zanimaju me promjene na lokalnoj razini zajednice i okretanje prema održivim praksama življenja svakodnevice.
Sve informacije o šaljem njuzleterom, zapišite se i saznajte prvi novosti u selu. 😉
Živili,
Ana
Što jedeš?
Mitovi, istine i stvarnost na tanjuru
O knjizi “Što jedeš? Mitovi, istine i stvarnost na tanjuru”: “Ana Smokrović, doktorica filozofije i vlasnica OPG-a Anino povrće, odlučila je svoju ljubav prema spoznajnoj teoriji – epistemologiji – udružiti s praktičnim znanjem o uzgoju i prodaji organske hrane kako bi nas potakla da promislimo o svim dimenzijama onoga što konzumiramo. Nikada u povijesti čovječanstva nismo imali toliko hrane na izbor, ali istovremeno nikada prije nismo bili otuđeniji od procesa njezine proizvodnje i distribucije. Većina nas hranu nabavlja kao krajnji proizvod a da se uopće ne pitamo tko ju je uzgojio, na koji način, koliko je putovala do polica trgovina i koliko je zapravo ono što jedemo kvalitetno.
U ovoj izvanrednoj knjizi autorica istražuje kako stvaramo prehrambene navike, koju ulogu u tome imaju trendovi, mediji i društvene mreže, kako kultura nameće „idealno“ tijelo i time utječe na naš odabir hrane, zašto industrijski uzgojena hrana ugrožava prirodu i naše zdravlje i još mnogo toga. U vama će probuditi glad za sezonski i lokalno uzgojenom organskom hranom, a možda vas čak i potaknuti da se odvažite i na njezin uzgoj.
‘Hrana je osnovna gradivna jedinica i odnos koji imamo prema njoj zrcali stav koji imamo prema samima sebi. Priča priču o nama i otkriva što nam je važno.‘”
Knjiga se može naručiti na webshopu Planetopije, a nalazi se na policama ostalih knjižara.
Fotka@Aleš Suk.
Biodinamička metoda
uzgoja povrća
Povrće uzgajam na organski način (biološki/ekološki) po biodinamičkim principima – ne koristim umjetna mineralna gnojiva niti agrokemikalije. Uz nezaobilazan kompost, poštujem prirodne ritmove i sijem prema sjetvenom kalendaru. Koristim pripravke od ljekovitog bilja iz vrta te od kravlje balege i kremena.
Zemlju hranim nezaobilaznim kompostom (radim vlastite kompostne hrpe i tom prilikom koristim životinski gnoj životinja koje su pažljivo hranjene i koje žive sretne živote). Fokus mi je prvenstveno na njezi zemlje i time zapravo stvaram bogato tlo pa su posljedično i moje biljke zdrave i otporne. Ovim pristupom kontinuirano oplemenjujem tlo koje mi zauzvrat daje nutritivno bogato povrće prefinog okusa.
Koristim “zelenu gnojidbu” – lucerna, leguminoze i uljarice svojim dugim korijenjem rahle tlo umjesto mene te dovlače dušik iz zraka u tlo. Ovisno o potrebi, biljke malčiram, poštujem plodored i susjede koji međusobno potiču jedan drugog na rast i zaštitu (bosiljak štiti od muha i komaraca, bijeli luk je baktericid i fungicid, buhač štiti od lisnih ušiju, kao i dragoljub…), a koristim i pepeo i čađu koji odlično bogate tlo. Sve povrće uzgajam sama iz sjemena, koje je ili organski certificirano (dakle, prilikom uzgoja tog bilja nisu korištene agrokemikalije niti umjetno mineralno gnojivo) ili je uzgojeno iz „starog“ sjemena koje sama skupljam, a koje je adaptirano na naše podneblje i daje snažno i izdržljivo potomstvo.
Moj vrt je stvoren kao jak, otporan i zaokružen sustav u kojem svoje mjesto imaju povrće, voćke (stara predivna trešnja ili “črešnja” “lovranka” prva otvara sezonu, tu su još smokva, jabuka i višnja), ptice, leptiri, pčele i bumbari, gliste, cvijeće, začinsko i ljekovito bilje, te „korov“ koji nije “korov” već je riječ o vrijednim divljim biljkama koje imaju višestruku funkciju u vrtu. Naravno, tu je mačak Micko, glavni šef u vrtu, a svoj dom u vrtu ima i jedan crni gad Đuro koji se voli sunčati u stražnjem dijelu vrta (Đuka je iskonski starosjedioc ovog vrta, došao je tamo puno prije mene).
Ovakvim pristupom uzgoja hrane poštujem prirodu čiji smo mi samo jedan dio; zemlju i mikroorganizme u tlu, a poštujem i čovjeka budući da nema umjetnog mineralnog gnojiva niti pesticida koji uništavaju tlo, vodu, zemlju, a posljedično i ljudsko zdravlje.
Zemlji dajem, a ona mi uvijek vraća više od onoga što sam dala. Pojesti povrće uzgojeno vlastitim rukama je fenomentastičan osjećaj. Nadam se da će ovaj naš predivan kraj ponovno hraniti sam sebe i da će primorske „lehe“ opet zaživjeti krcate zdravim povrćem.
EDUKACIJE
Iduće mjesto susreta:
14.11. promocija/ Udruga “Kulturni front”, Opatija, 19 sati.
6.11. promocija knjige/ Narodna knjižnica Kostrena, 19 sati.
19.10. 2024. promocija knjige/Palach, 17 sati.
14.9. 2024. promocija knjige “Što jedeš: Mitovi, istine i stvarnost na tanjuru”, Kuća halubajskega zvončara, subota, 11 sati.
23., 24. i 25. 7. 2024. – trodnevni ciklus radionica u Gradskoj knjižnici Rijeka – radionice su besplatne, prijave su obavezne i naći ćete ih na ovom linku.
29.6., subota, Gradska knjižnica Rijeka, “Speed dating” budućnosti: razgovori o modernim modelima sutrašnjice – prijave na linku.
Druga radionica u ciklusu “”Zelena kuća” – “Vrt u lipnju”, Kuća halubajskega zvončara, Viškovo, utorak, 18.6., 18 sati.
Promocija knjige “Što jedeš: Mitovi, istine i stvarnost na tanjuru” (izdavačka kuća “Planetopija”):
- Zagreb 5.6. (srijeda) u 18 sati u Makronova, Ilica 11/1
- Rijeka 6.6. (četvrtak) u 18 sati u Gradskoj knjižnici Rijeka
Prva radionica u ciklusu “”Zelena kuća” – “Organski vrt – osnovni principi”, Kuća halubajskega zvončara, Viškovo, subota 25.5. 10 sati, baci oko na link: https://anino-povrce.com/najave/uzemlji-se/
Radionica “Začini kampus”, 25.4. u 17 sati, Studentsko naselje Trsat.
Predavanje, 21.3.2024. Gradska knjižnica Rijeka, 18 sati, “Veličanstveni gnoj”. Nema kvalitetne klope bez kvalitetne zemlje, a kvalitetne zemlje nema bez veličanstvenog gnoja. Podijelit ću s vama sve čarolije vezane uz gnoj i kompost koji stoje kao temelj svakog zdravog vrta. Prijavite se putem obrasca na stranici Knjižnice.
Predavanje “Što nakon faksa – posao, karijera, uspjeh?” – za sve koji razmišljaju o pokretanju vlastitog posla i zanima ih moje iskustvo, povodom Dana karijera Sveučilišta u Rijeci, u utorak, 24.10., u 17:30 na našem riječkom kampusu, u prostoru “Akvarija” držim predavanje tome kako sam pokrenula “Anino povrće”. Bacite oko na program.
Tribina “Dinamični karijerni putevi nakon stečene diplome na Filozofskom fakultetu u Rijeci”, 11.5. 2023. 16 sati, dvorana Radmile Matejčić (F-207, II. kat), FFRi.
35. (hibridni) ZKD forum „Glad za knjigom“, Etnografski muzej, Zagreb, srijeda, 26. travnja 2023., sudjelovanje na panel raspravi – Što je danas na tanjuru?
Predavanje “Biološki uzgoj hrane”, 4. travnja, 2023., u 19 sati, Narodna knjižnica “Petar Preradović”, Bjelovar.
Ovo ljetno polugodište sam uključena u vrijedan i važan projekt. Naime, unutar pilot predmeta “Škola i zajednica” s opatijskim gimnazijalcima/kama iz Gimnazije Eugena Kumičića bavim se hranom. Tu su nezaobilazna i važna predavanja ali i dolazak te rad u vrtu. Ovo je divan primjer konkretnih promjena na mikro-razini i jedan novi oblik poučavanja. Veselim se ovoj važnoj suradnji. Omladinci/ke mijenjaju svijet na bolje.
